Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
EU liflet
NATO liflet
EU4ME spot
Diplomarius
Uprava za dijasporu
Ljetnja skola

MVPEI

PDV i Carina

TAIEX

MVPEI
>

Njujork: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića na generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine UN-a

Njujork: Govor predsjednika Vlade Mila Đukanovića na generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine UN-a
Datum objave: 21.09.2016 23:44 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


Njujork: Predsjednik Vlade Milo Đukanović govorio na generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine UN-a - kadrovi
  

   

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović
(Govor na Generalnoj debati 71. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija,
Njujork, 21. Septembar 2016.)

Gospodine predsjedavajući,
Generalni sekretare,
Ekselencije,
Dame i gospodo,

Predstavlja mi izuzetnu čast da vam se obratim danas u ime Crne Gore i još jednom potvrdim nedvosmislenu posvećenost moje zemlje Ujedinjenim nacijama – stožeru multilateralizma i Povelji Organizacije, čije su odredbe danas jednako relevantne kao što su bile 1945. godine, iako se danas suočavamo sa drugačijim globalnim izazovovima.

Dozvolite mi na početku da čestitam gospodinu Piteru Tomsonu iz Fidžija na izboru za predsjedavajućeg 71. zasijedanja Generalne skupštine. Pozdravljamo vaš izbor teme predsjedavanja, imajući u vidu opšti i univerzalni značaj implementacije ciljeva održivog razvoja, (u čemu možete računati na punu podršku Crne Gore).

Želim da zahvalim predsjedavajućem prethodnog, 70. zasijedanja Generalne skupštine, gospodinu Mogensu Liketoftu na liderstvu i uloženim naporima u stvaranju pretpostavki za što efikasnije sprovođenje krucijalnih sporazuma o održivom razvoju i klimatskim promjenama.

S obzirom da je ovo posljednja generalna debata za generalnog sekretara gospodina Ban Ki-muna, posebno poštovanje njemu izražavam za ostvarene rezultate i suštinski doprinos koji je dao u cilju izgradnje sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta, odnosno promociji i realizaciji odredaba i ciljeva Povelje UN, reformi Organizacije kao i afirmaciji i unapređenju uloge UN u globalnom sistemu upravljanja. Sve je ovo ostvareno u dekadi koju su obilježili rastući izazovi i krize, kako u broju tako i u kompleksnosti, što je nalagalo krajnje sposobno vođenje Organizacije (te zbog toga još više cijenimo ulogu Ban Ki-muna).

Dame i gospodo,

Uprkos ostvarenom boljitku na brojnim poljima, aktuelno stanje u svijetu daje povod za duboku zabrinutost. Na previše mjesta u svijetu su mir, stabilnost i održivi ekonomski razvoj i dalje nedostižni. Brutalni i dugoročni konflikti odnose na stotine hiljada žrtava i uništavaju živote milionima ljudi, najviše ženama i djeci. Ekstremno siromaštvo, slabe institucije i ozbiljna kršenja ljudskih prava su i dalje surova realnost za preveliki broj ljudi širom planete. Fundamentalne norme međunarodnog prava se krše kako od strane država, tako i od nedržavnih aktera. Nasilni ekstremizam i terorizam utiču na kreiranje stanja konstantne nestabilnosti. Dok su milioni ljudi primorani da napušte svoje domove, kapaciteti i spremnost zemalja da ih prime su upitni, dok su humanitarna sredstva koja se prikupljaju više nego nedovoljna da bi im se obezbjedile elementarne potrebe.

U situaciji kada izazovi postaju sve kompleksniji i ne poznaju granice i kada se nijedna država sama sa njima ne može izboriti, moramo se okrenuti UN, jer je Svjetska organizacija nezamjenjiva platforma za iznalaženje zajedničkih odgovora. U tom kontekstu, ohrabruje činjenica da je prethodnu i tekuću godinu obilježilo usvajanje istorijskih multilateralnih sporazuma, koji utemeljavaju put ka globalnoj transformaciji i održivom progresu. Kao odraz opšte spremnosti da se promjeni status kvo, Agenda održivog razvoja do 2030. godine, Klimatski sporazum i Sendai okvir za prirodne nepogode ponaosob nose ogroman značaj, a takođe ih karakteriše tijesna uzajamna povezanost. Sada je vrijeme da kolektivno preuzmemo odgovornost i posvetimo se njihovoj temeljnoj implementaciji, na integrisan i holističan način, kako bi obezbjedili svim građanima jednaku šansu da ostvare svoj potencijal i imaju dostajanstven život, bez nasilja, diskriminacije i ekstremnog siromaštva. 

Crna Gora je, i pored malog udjela u globalnim emisionim i populacionim statistikama, suštinski posvećena da doprinese sprovođenju pomenutih sporazuma kroz odgovorno i održivo upravljanje svojim razvojnim potencijalima na način koji ima minimalni uticaj na životnu sredinu i promjenu klime i time za održivi razvoj i klimatske promjene.

Upravo zbog bliske povezanosti i uzajamne zavisnosti aktivnosti i izazova iz tri stuba UN, uspješna implementacija ciljeva održivog razvoja predstavlja prioritet. Sprovođenje seta od 17 ciljeva iz riječi u djelo biće ključ za postizanje mira i bezbjednosti, pospješivanje održivog razvoja i poštovanje ljudskih prava. Suštinski korak u ovom pravcu predstavlja permanentna evaluacija ostvarenih rezultata, naročito na nacionalnom nivou, kako bi se ubrzao kompleksni, ambiciozni i dugoročni proces ostvarivanja ciljeva. Istovremeno, u implementaciji Razvojne agende posebna pažnja se mora posvetiti najranjivijim zemljama, koje se suočavaju sa teškim ekonomskim, socijalnim i ekološkim problemima, te im je stoga adekvatna pomoć i podrška od strane UN esencijalna.

Svoju posvećenost politici održivog razvoja Crna Gora još jednom je potvrdila kao jedna od 22 zemlje članice UN koje su predstavile dobrovoljni nacionalni izvjestaj o implementaciji i praćenju primjene 2030 Razvojne agende i ciljeva održivog razvoja na zasijedanju Političkog foruma na visokom nivou, u julu 2016. godine. Crna Gora je među prvim državama koje su u potpunosti prevele ciljeve i zadatke održivog razvoja u Nacionalnu strategiju održivog razvoja Crne Gore do 2030. Nacionalnom strategijom utvrđuju se principi, strateški ciljevi i mjere za dostizanje dugoročnog održivog razvoja društva, uzimajući u obzir postojeće stanje i preuzete međunarodne obaveze, prioritetno one koje su sadržane u Agendi održivog razvoja do 2030. godine.

Na navedeni način Strategija se pozicionira kao krovna, horizontalna i dugoročna razvojna strategija Crne Gore, koja se ne odnosi samo na ekonomiju i životnu sredinu, već i na nezamjenljive ljudske resurse i dragocjeni društveni kapital koji treba da omogući prosperitetan razvoj svih građana Crne Gore.

Crna Gora snažno dijeli uvjerenje da Pariški dogovor predstavlja temelj daljih napora za očuvanje dugoročne stabilnosti klimatskog sistema kao mehanizam koji svim zemljama, bez obzira na njihov stepen razvoja, omogućava progresivno uvećanje ambicija u postizanju konačnog cilja. U skladu sa odredbama Pariškog sporazuma, Crna Gora će potvrditi svoj ambiciozni namjeravani nacionalni doprinos (INDC) smanjenju emisija gasova staklene bašte u iznosu od 30% u odnosu na baznu 1990. godinu, sa težnjom da, u duhu širokog konsultativnog i inkluzivnog procesa u kakvom je i prvobitno donesen INDC I Nacionalna strategija za klimatske primjene septembra prošle godine, proceduru potvrđivanja završi u što kraćem roku, kako bi dala doprinos njegovom brzom stupanju na snagu i početku sprovođenja.

Ovakva posvećenost postizanju cilja Konvencije i Pariškog sporazuma predstavljaće izazov za cjelokupan sistem i za njegovo sprovođenje će biti potrebno uključivanje svih aktera na nacionalnom i lokalnim nivoima upravljanjama i u svim segmentima društva. Kako bi se obezbijedila stabilna i dugoročna podrška u transformaciji ka nisko-emisionom društvu, otpornom na klimatske promjene, uz podršku na nacionalnom nivou, Crnoj Gori će, kao i mnogim zemljama, biti neophodna i dodatna podrška međunarodne zajednice i mehanizama u okviru Konvencije, prije svega Zelenog klimatskog fonda.

Gospodine predsjedavajući,

Previše često se dešava da međunarodna zajednica nije u stanju da spriječi ili zaustavi krvoproliće i zločine i patnju miliona ljudi. Konflikt u Siriji, koji u kontinuitetu zaokuplja svjetsku i UN agendu, je danas svakako najtragičnija ilustracija ovoga. Crna Gora izražava duboku zabirnutost zbog pogoršane bezbjednosne i humanitarne situacije u ovoj zemlji, koja ima reperkusije na širi region ali i globalno. U potpunosti podržavamo i zalažemo se za urgentni prekid nasilja i ističemo krajnju potrebu da sve strane u konfliktu poštuju međunarodno pravo i rezolucije UN, kako bi se smanjile žrtve i patnja sirijskog naroda. 

Živimo u eri u kojoj je međunarodna zajednica naviknuta na stravične posljedice rata po civile. Osim što je to moralno neprihvatljivo, takođe je u kontradikciji sa međunarodnim pravom. U odsustvu političkih solucija, moramo obezbjediti da se principi međunarodnog prava poštuju, kako bi se ljudska patnja svela na minimum. Zločini ne smiju prolaziti nekažnjeno, tj. počinioci moraju snositi odgovornost za kršenja međunarodnih normi i principa. Uloga Savjeta bezbjednosti, Međunarodnog krivičnog suda i hibridnih tribunala je presudna u ovome. Međunarodno humanitarno pravo uspostavlja limite u ratu. Države i nedržavni akteri moraju štititi, a ne ciljati civile, i moraju olakšavati, a ne ometati isporuku humanitarne pomoći. 

Kako u Siriji, tako i krize i sukobi u Iraku, Jemenu, Libiji, Južnom Sudanu i drugim zemljama, kao i dugoročni konflikti poput palestinsko-izraelskog ukazuju na važnost iznalaženja dugoročnih mirovnih solucija, i to političkim, diplomatskim sredstvima koja moraju imati primat. 

U slučajevima dugoročnih konflikata, često se dešava da međunarodna zajednica stavlja fokus na humanitarne mjere. Humanitarna pomoć, iako od vitalnog značaja za pogođeno stanovništvo, nikako ne može biti zamjena za političku soluciju koja predstavlja jedini način za održiv prekid nasilja i postizanje trajnog mira. Na toj liniji, želim da naglasim da sistem humanitarne pomoći, pored odgovora na humanitarne potrebe stanovništva, istovremeno mora uticati na smanjivanje ranjivosti onih kojima je potrebna pomoć. 

Krhko i pogoršano stanje međunarodnog mira i bezbjednosti i svi prateći negativni efekti su jasan pokazatelj da se mora promjeniti globalni pristup i kultura sa „reakcije“ i „upravljanja“ nasiljem i krizama ka njihovoj „prevenciji“. U tom smislu, krajnje je vrijeme da se sa retorike pređe na akciju, imajući u vidu da prevencija ne dobija pažnju i resurse koje zaslužuje. Mala investicija za prevenciju može da ima višestruke i dalekosežne benefite u ublažavanju enormnih posljedica i cijena ratnih sukoba. 

Medijacija je vrlo efikasno i isplativo sredstvo za prevenciju i mirno rješavanje sporova, koje nije dovoljno valorizovano, kao što to nalaže Član 33 Povelje UN. Crna Gora je u potpunosti svjesna značaja medijacije, i na tom tragu će, pod okriljem inicijative Medijacija u Mediteranu, organizovati konferenciju naredne godine, sa ciljem da doprinese daljem proboju medijacije u turbulentnom području Mediterana. Crna Gora se nalazi u regionu koji je kroz istoriju prošao kroz brojne konflikte, uključujući i skoru prošlost. Naš entuzijazam i posvećenost medijaciji potiču od strateške orjentacije i privrženosti Crne Gore dijalogu i saradnji u dobroj vjeri kao najboljim načinima da se prevaziđu razlike, smire tenzije i postignu trajna rješenja.

Svjedoci smo da se svijet i čovječanstvo suočavaju sa humanitarnom i izbjegličkom-migrantskom krizom koja nije viđena još od kraja II svjetskog rata. Podaci da je na kraju 2015. godine preko 65 miliona ljudi širom svijeta bilo prisiljeno da napušti svoje domove, prvenstveno kao posljedica sukoba ili straha od progona, dok se pretpostavlja da namjanje isto toliko ljudi želi da napušti svoju zemlju iz ekonomskih razloga, u prvi plan ističu nužnost da se udvostruče zajednički napori i osnaži saradnja kako bi se efikasnije rješavali uzroci ovih problema u korjenu. UN moraju preuzeti lidersku ulogu i biti proaktivnije i inicijativnije u pronalaženju dugoročne solucije za globalni problem izbjeglica i migranata, koja će se temeljiti na podjeli tereta i odgovornosti, kao i na međunarodnom pravu i ljudskim pravima izbjeglica i migranata. Pozdravljamo samit koji je generalni sekretar organizovao kao potrebu da se generiše globalna solidarnost i politička volja kako bi se zajednički približili ostvarenju ovog cilja.

Ne smije se zaboraviti da svijet nastavlja da bude pod konstantnim stresom zbog prijetnji od terorizma i nasilnog ekstremizma. Teroristički napadi širom svijeta i ubijanja civila služe da nas podsjete da smo postigli samo ograničen progres u suočavanju sa ovim kompleksnim i evoluirajućim fenomenom, stoga zahtjevajući odlučnije napore, jedinstvo, koordinaciju i aktivniju ulogu od strane svake države članice UN. Moramo biti svjesni da naše akcije u borbi protiv terorizma moramo više usmjeriti na preventivne mjere, odnosno na socijalnu, ekonomsku i politicku situaciju i inkluziju ranjivih i marginalizovanih grupa, jer osobe podložne radikalizmu prevashodno dolaze iz ovih redova. Implementacija ciljeva održivog razvoja je najbolja šansa da se u ovome napravi pozitivna razlika, a akcenat se mora staviti na mlade i njihovo osnaživanje, i to primarno kroz zapošljavanje i obrazovanje.

Gospodine predsjedavajući,

U godini kada obilježavamo deset godina od uspostavljanja Savjeta za ljudska prava i 50 godina od usvajanja dva ključna pakta o ljudskim pravima i slobodama, a Ujedinjene nacije se suočavaju sa najvećim izazovima u pogledu zaštite ljudskih prava i humanitarnim krizima enormnih veličina, neophodno je potvrditi snažnu posvećenost svih članica multilateralnom sistemu zaštite i unapređenja ljudskih prava. Puna i neodložna primjena najviših standarda u zaštiti ljudskih prava i dosljedno prenošenje međunarodnih normi u konkretne aktivnosti u praksi, u svakoj zemlji članici i bez razlike, su preduslov mira, stabilnosti i razvoja.

Ujedinjene nacije i države članice treba da ulože mnogo više zajedničkih napora kako bi sva prava, ne samo građanska i politička, već prije svega ekonomska i socijalna prava, bila obezbijeđena i kako bi se gradili uslovi da u primjeni Agende 2030, niko ne bude ostavljen po strani i zanemaren. Integrisanje ljudskih prava u razvojne politike, posebno one javne politike koje dotiču prava najranjivijih grupa na nacionalnom nivou, su neophodan korak za efikasnu i djelotvornu zaštitu. U tom kontekstu, dosljedna primjena principa održivog i inkluzivnog rasta u sprovođenju strategija ekonomskog razvoja je nužan preduslov za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Gospodine predsjedavajući,

Da bi Ujedinjene nacije zadržale i osnažile svoju centralnu poziciju u sistemu globalnog upravljanja, od ključne je važnosti da se reformišu i prilagode geo-političkim realnostima 21. vijeka i modernim demokratskim tekovinama. Prioritet ostaje sveobuhvatna reforma Savjeta bezbjednosti, kako bi se pospješila njegova efikasnost i transparentnost. Koncept „Djelujući kao jedan“, koji i Crna Gora primjenjuje, je dao pozitivne rezultate u radu i saradnji izmedju Svjetske organizacije i zemalja domaćina, pa treba nastaviti sa njegovom nadogradnjom, naročito u kontekstu implementacije 2030 Razvojne agende. 

Crna Gora pozdravlja promjene koje su kroz pregovore o revitalizaciji Generalne skupstine uvedene u proces izbora Generalnig sekretara UN, koje će doprinijeti jačanju transparentnosti, kompeticije i meritornosti. (Crna Gora je ponosna što je ponudila kandidata za najodgovorniju poziciju UN, čime smo dali kvalitativni i kvantitativni doprinos odabiru najboljeg kandidata, istovremeno potvrđujući našu spremnost da i na ovaj način, još aktivnije doprinosimo univerzalnim ciljevima Povelje). Ovom prilikom želimo da izrazimo nadu i očekivanje da ce novi generalni sekretar biti iz neke od zemalja Istočno-evropske grupe, uvažavajuci potrebu da se poštuje princip regionalne rotacije, tj. činjenica da jedino naša geografska grupa dosad nije imala generalnog sekretara.

Dame i gospodo,

Crna Gora je ove godine obilježila 10. godina od članstva u UN. 28. jun 2006. godine je bio istorijski dan za našu zemlju – bila je to najšira potvrda nezavisnosti, obnovljene crnogorske državnosti, znak da smo zauzeli mjesto koje nam pripada u svjetskoj porodici naroda.

Od obnove nezavisnosti, mi u kontinuitetu jačamo državu po evropskim i euroatlantskim standardima. Sa zadovoljstvom mogu da konstatovatujem da je Crna Gora danas primjer stabilnosti, multietničnosti i poštovanju različitosti, pouzdan susjed, uvažen međunarodni partner, lider u evropskoj i evroatlantskoj integraciji u regionu. Istorijsko iskustvo nas je naučilo da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Integracije u NATO i Evropsku uniju smo definisali kao nacionalni strateški prioritet. Crna Gora je u maju ove godine potpisala pristupni protokol sa NATO. Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku kako bi se što skorije ispunili svi formalni uslovi da postanemo punopravna članica NATO. Važnost ovog za Crnu Goru istorijskog i civilizacijskog koraka neće umanjiti entuzijazam za dalje unapređenje našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i našu spremnost da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu i šire.

U pristupanju Evropskoj uniji, otvorili smo 24 od ukupno 35 poglavlja i sigurno koračamo na putu prema članstvu, potvrđujući potencijale i kapacitete crnogorskog društva i institucija sistema. Crna Gora će odgovorno nastaviti da bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici i Ujedinjenim nacijama.
Gospodine predsjedavajući,

Crna Gora je članica Komisije za izgradnju mira. Takođe je članica Izvršnog odbora UNDP, UNFPA i UNOPS. Izabrani smo za članicu Izvršnog odbora UN žene od sledeće godine. Nakon služenja u Savjetu za ljudska prava od 2014-2016, podnijeli smo kandidaturu za ponovno članstvo u Savjetu za period 2022-2024. Istakli smo kandidaturu za Savjet bezbjednosti za period 2026-2027. Proširili smo učesće u mirovnim misijama UN slanjem vojnih posmatrača u Misiju za referendum u Zapadnoj Sahari. Sve ovo su pokazatelji da je Crna Gora čvrsto posvećena i opredjeljena ka punoj promociji UN, tj.multilateralizma i zajedničkog djelovanja u funkciji obazbjeđivanja mirnog, stabilnog, prosperitetnog i pravičnog svijeta.

Odlučni smo da aktivno i konstruktivno doprinosimo i dalje nastavimo da podržavamo napore UN u ovom pravcu.

Zahvaljujem na pažnji.




Fotografije možete preuzeti sa servera Vlade Crne Gore 

Link: http://195.66.166.68/upload/USER1

Korisničko ime: user1

Lozinka: 28frWYK4Ls9E
     
Služba za odnose s javnošću